Najozbiljniji Kerumov konkurent je SDP-ov kandidat Ranko Ostojić, koji dobiva 27 posto glasova, što znači da bi ta dvojica kandidata ušla u drugi krug izbora

Da se ovog trenutka održavaju lokalni izbori, nijedan kandidat za splitskoga gradonačelnika ne bi u prvom krugu dobio natpolovičan broj glasova, ali bi u drugi krug s najvećim šansama ušao poduzetnik Željko Kerum sa svojom nezavisnom listom, kojemu najnovije istraživanje “Pulsa” – provedeno telefonski na uzorku od 800 građana Splita – predviđa 43 posto glasova u prvom krugu, dok bi njegov najozbiljniji konkurent, SDP-ov kandidat Ranko Ostojić, dobio 27 posto glasova, što znači da bi ta dvojica kandidata ušla u drugi krug.

Deset posto glasova dobiva HDZ-ov kandidat, sadašnji gradonačelnik Ivan Kuret, a idućih osam posto glasova dijele stranke krajnje desnice: Luka Podrug (HČSP) četiri posto, Ljubica Vrdoljak (HB) tri posto i dr. Milijan Sesar (HSP) jedan posto glasova.

Jedan posto dobio bi i Željko Jerkov (LVM), uz još četiri posto anketiranih koji bi glasovali za ?nekog drugog? i osam posto neodlučnih (ukupan zbroj postotaka je 101, vjerojatno zbog zaokruživanja).
Veliki odaziv

Svakako valja istaknuti da je spomenuto istraživanje ?Puls? proveo upravo po narudžbi Željka Keruma, kao i da se navedeni postoci odnose samo na one anketirane građane koji su se izjasnili da će sigurno ili vjerojatno izići na izbore. A takvih je, prema informacijama iz ?Pulsa?, oko 70 posto, što bi značilo da će nastupajući izbori potući sve rekorde po masovnosti izlaska građana: samo da podsjetimo, na prošle lokalne u izboru u Splitu izišlo je manje od 30 posto birača.

Toga su svjesni i u “Pulsu”, gdje i sami smatraju da će na izbore ipak izići manje ljudi.

– Izlaznost na izbore u anketama je uvijek veća nego u stvarnosti ? kaže nam Dragan Bagić iz “Pulsa”.

? Jednim dijelom je to zato što ljudi daju društveno poželjne odgovore, pa će čovjek reći da će izići na izbore iako to ne namjerava, a drugim dijelom je zato što dio ljudi koji neće izići na izbore ne želi ni odgovarati na ankete, što povećava anketni postotak onih koji će izići.

Dobitne kombinacije

Ako pretpostavimo da rezultati ankete odgovaraju stvarnosti, u drugi krug bi ušli Željko Kerum i Ranko Ostojić, pri čemu ? uz hipotezu da će obojica u drugom krugu zadržati sve svoje glasače – Kerumu do natpolovične većine nedostaje manje od deset posto glasova, a Ostojiću gotovo 25 posto.

Prema tim rezultatima, Kerum u drugom krugu ima više dobitničkih kombinacija: za pobjedu su mu dovoljni bilo glasovi koji su u prvom krugu otišli Ivanu Kuretu, bilo oni koje je podijelila krajnja desnica (Luka Podrug, Ljubica Vrdoljak, dr. Milijan Sesar), bilo oni koji se odnose na osam posto ?neodlučnih?. S druge strane, prema ovoj anketi, Kerum u drugom krugu može izgubiti jedino ako svi kandidati koji nisu prošli prvi krug pozovu svoje simpatizere da glasuju za Ostojića, odnosno ako dođe do stvaranja svojevrsne “antikerumovske koalicije”.

LOKALNI IZBORI 2009.- Dva mjeseca uoči lokalnih izbora Globus počinje seriju tekstova u kojima će analizirati izborne programe i izglde kandidata u najvećim gradovima. U broju od 4. ožujka bavi se Splitom.

Globusova telefonska anketa na uzorku od 600 Splićana pokazuje da dva mjeseca prije lokalnih izbora veletrgovac Željko Kerum može računati na 35 posto glasova, SDP-ovac Ranko Ostojić na 21 posto, HDZ-ovac Ivan Kuret na 10 posto i svi preostali samo na 7 posto. No, anketa otkriva, također, značajnu apstinenciju: samo 51 posto ispitanika planira izaći na izbore.

Članak autorice Jasne Babić je preuzet s globus.hr, a možete ga pročitati ovdje.

Nova tehnobetonska Riva, golema sportska dvorana u Lori, donošenje Generalnog urbanističkog plana te povećanje gradskog proračuna za čak 550 milijuna kuna – dota je koju će aktualna splitska vlast ostaviti novim gazdama dalmatinske metropole nakon svibanjskih lokalnih izbora.

Istina, prije nešto manje od četiri godine, koalicija HDZ-HSU-HSP i najveće iznenađenje prošlih lokalnih izbora, Lista Veloga Mista, koja je na koncu prešla u oporbu kada je postalo jasno da većina “strateških” gradskih projekata neće biti ostvarena.

Splitu su obećavali brda i doline – na desetke grandioznih projekata koji su od glavnoga grada Dalmacije trebali učiniti središte Mediterana: najavljivalo se izmještanje autobusnog i željezničkog kolodvora na periferiju, gradnja mini metroa od Kopilice do trajektne luke, sanacija i zatvaranje Karepovca, tisuće novih parkirališnih mjesta, uređenje zapadne obale, starački domovi, škole i dvorane, uređenje i zaštita povijesne jezgre, poduzetničke zone…

Sve to danas je tek fatamorgana, podsjetnik na predizborne laži, aljkavost gradske uprave te na stezanje remena i recesiju koju je gradonačelnik Ivan Kuret priznao tek prije desetak dana. No krenimo redom…

GUP
Nakon godina čekanja Split je dobio Generalni urbanistički plan, strateški dokument koji je napokon trebao srediti urbanistički kaos i devastaciju koju smo trpjeli desetljećima. Međutim novi GUP, najveći uspjeh koalicije, kojim se još uvijek busaju u prsa, do sada je mijenjan čak četiri puta, a svako novo čeprkanje po urbanizmu pratile su optužbe oporbe i građana kako se (opet) pogoduje “velikima”: Todoriću, Kerumu, Vidoševiću, Ori…

Riva
Prvi veliki projekt koji je u Splitu, što se procedure tiče, odrađen baš kao po udžbeniku: od natječaja, pa do izvođenja radova. Građani su novi izgled svoje Rive platitili 72,3 milijuna kuna, a dobili su “vješala”, glomazne “jarbole”, tehnobeton, neudobne unificirane štekate… “Građanski rat” oko onoga što je na koncu napravljeno u dnevnom boravku Splićana još nije završen i teško da će mnogi još dugo prihvatiti hladni dizajn zagrebačkog studija “3LHD”. Treba spomenuti da se čak i USKOK angažirao oko uređenja Rive zbog sumnji na namještanje poslova među gradskim vijećnicima, no do danas ništa nije dokazano.

Spaladium Arena
Iako to nitko nije tražio, Split je za potrebe Svjetskoga rukometnog prvenstva izgradio golemu sportsku dvoranu za čak 14 tisuća gledatelja. Spaladium Arena, osim čudnog imena, nosi za sobom i mjesečni najam od milijun i pol kuna sljedećih 30 godina. Tik uz dvoranu, konzorcij velikih državnih tvrtki “Konstruktora”, Instituta građevinarstva Hrvatske i “Dalekovoda” trebao je graditi i stometarski poslovni toranj, trgovački centar i najveću garažu u Hrvatskoj. Radovi su u međuvremenu odgođeni za neka bolja vremena. Zbog recesije, naravno…

Proračun
Jedan od većih uspjeha gradskih otaca je povećanje proračuna za 550 milijuna kuna, čime je Split dotaknuo magičnu brojku od milijardu kuna, koliko je bila teška gradska blagajna 2008. godine. Novac se većinom prikupljao od komunalne naknade i doprinosa od gradnje brojnih trgovačkih centara i mora stambenjaka.

Muzeji, knjižnice, Dračevac…
U protekle četiri godine vrpce su se rezale na preuređenom Kazalištu lutaka, središnjem odjelu Gradske knjižnice Marka Marulića, Galeriji Vidović, Etnografskome muzeju. Među svoje uspjehe vladajući ubrajaju i akciju skidanja reklama u jezgri grada, iako im je očito promaklo da su zbog tog poteza brojni mali trgovci, obrtnici i ugostitelji ostali bez posla a da je centar grada opustio (ajde, za to je kriva jednim dijelom i Riva, ali i trgovački centri). Nakon tri godine upiranja Gradu je vraćen i Dračevac, bivša vojarna u predgrađu koja će, jednom, postati sajamski grad s tehnološkim parkom, poduzetničkim inkubatorom, sajamskim centrom…

OSTVARENO
– GUP
– uređenje Rive
– kazalište lutaka
– deseci novih prometnica
– središnji odjel gradske knjižnice
– Dračevac (donekle)
– Vukovarska ulica (donekle)
– školske sportske dvorane

NEOSTVARENO
– preseljenje autobusnog i željezničkog kolodvora u Kopilicu
– sanacija i zatvaranje Karepovca
– premještanje zgrade gradske uprave i prenamjena Banovine u hotel
– uređenje istočne i zapadne obale
– uređenje Žnjana
– gradnja novih škola
– zaštita i plan upravljanja starom gradskom jezgrom
– nove garaže i parkirališta
– gradnja sportskog centra i stadiona na Brodarici
– gradnja staračkog doma na Duilovu
– novi stanovi POS-a

Izvor: slobodnadalmacija.hr